Natrag u vremenu, Planinarski dom na prevoju Vršič, Slovenija
Kako su planinske kolibe postale slovenske
Ovaj post je također dostupan na:
Kako su planinske kolibe postale slovenske
Kako su planinske kolibe postale slovenske
Kako su njemačke planinske kolibe postale slovenske i kako su im promijenjena imena
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske, većina slovenskog teritorija postala je dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Zakonski je zabranjeno djelovanje stranih društava, pa tako i podružnica Njemačko-austrijskog alpinističkog kluba (Deutscher und Österreichischer Alpenverein – DÖAV) ili Austrijskog turističkog kluba (Österreichischer Touristen Club – ÖTC), koji su bili vrlo aktivni u našim Alpama. prije Prvog svjetskog rata. Njihove staze i planinske domove preuzelo je Slovensko planinsko društvo (SPD).
Kako su planinske kolibe postale slovenske
No, Slovenska planinarska organizacija izgubila je i brojne objekte, članove i ogranke koji su nakon Rapalskog ugovora (s Italijom) i Koruškog plebiscita (u Austriji) ostali izvan granica nove države. SPD je izgubio 13 od 27 podružnica, 15 koliba je napušteno ili uništeno tijekom rata, a pet koliba ostalo je na tuđem teritoriju. Uspostavom državne granice s Austrijom na Karavankama prekinuta je veza koruških ispostava sa sjedištem na slovenskoj strani. Isto se dogodilo s poslovnicama na talijanskoj strani granice Rapallo.
DÖAV i ÖTC dobili su odštetu za planinskih domova na slovenskoj strani. Iako malo, dano je i prihvaćeno. No, Nijemci su prihvatili odštetu, a istodobno su propagirali da su im planinske kuće nakon rata “otete”. U Münchenu je između dva rata u Planinarskom muzeju bio izložen “zarobljeni grad” (die geraubte Stadt) sastavljen od maketa svih izgubljenih austrijskih planinskih domova, koje su ostale na teritorijama novih država – Italije, Kraljevine Srba. , Hrvata i Slovenaca itd.
U prvom Planinarskom vjesniku (Planinski vestnik), objavljenom nakon I. svjetskog rata, u izvješću o glavnim skupštinama možemo pročitati kako je predsjednik Slovenskog planinskog društva dr. Fran Tominšek u svom uvodnom govoru 27. prosinca 1919. na glavnoj skupštini naglasio Slovenskog planinskog društva u Narodnom domu u Ljubljani:
„Uspjeh je što se udruga oslobodila svih starih dugova i sada može preuzeti u svoje vlasništvo i domove njemačkog i austrijskog planinarskog društva; naglašava da ćemo i u preuzetim domovima gostoljubivo poslužiti strance i goste. i da bivšim članovima Njemačkog planinarskog društva nikako neće biti zabranjeno posjećivanje ovih planinskih domova, samo da ne možemo tolerirati nikakvu netoleranciju ili neljubaznost njemačkih posjetitelja; nadalje, naglašava da sada, kada je nacionalna borba u planinama završila, sada možemo s još većim veseljem poduzeti rad za razvoj planinarstva u sjevernim krajevima.”
Jedna od prvih mjera bilo je preimenovanje postojećih njemačkih planinskih domova i skloništa. Na primjer, Vosshütte pod Vršičem — postala je Erjavčeva koča .
Preimenovanje je obavilo povjerenstvo u sastavu dr. Josip Ciril Oblak, Josip Wester, dr. Anton Švigelj i Rudolf Badjura.
Kako su planinske kuće postale slovenske
Izvor fotografija i članak: arhiva Peter Mikša
Smještaj u planinarskom domu
Slovenščina
English
English
Bosanski
Dutch
Hrvatski
Čeština
Dansk
Dutch
Suomi
Français
Deutsch
Magyar
Italiano
Polski
српски
Slovenčina
Español
Svenska
Deutsch
Izleti i planinarenja na karti
Vaše sljedeće odredište u Sloveniji?
Erjavčeva planinarska kuća radi cijelu godinu. Rezervirajte svoj boravak i provedite neko vrijeme u prirodnom raju Nacionalnog parka Triglav (UNESCO) u blizini Kranjske Gore na planinskom prijevoju Vršič u srcu Nacionalnog parka Triglav.
Rezervirajte svoj boravak
Slovenščina
English
English
Bosanski
Dutch
Hrvatski
Čeština
Dansk
Dutch
Suomi
Français
Deutsch
Magyar
Italiano
Polski
српски
Slovenčina
Español
Svenska
Deutsch
Online trgovina suvenira
