U planini nismo sami, mi smo samo gosti

Tisuće umornih, nervoznih i uzbuđenih ljudi otkrivaju da je odlazak u planinu zapravo povratak kući. Divljina je nužna. – John Muir, američki konzervator (1838–1914)

GLAVNE ZADAĆE POVJERENSTVA ZA OČUVANJE PRIRODE GORA (KVGN)

Zaštititi planinsku prirodu znači prije svega zaštititi je od čovjeka. Posjetitelji često zaborave zašto idemo u prirodu i samo smo gosti. Umjesto toga, postali smo najveći zagađivači planinske prirode. Što možemo učiniti da to promijenimo, da bude bolje?

• Zaštitite planinsku prirodu kako biste očuvali njezino iskonsko stanje i posljednje ostatke divljine promicanjem drugačijeg, prirodi prihvatljivijeg načina posjećivanja i korištenja planina te stalnim podizanjem svijesti javnosti o važnosti očuvanja planina.
• Educirati čuvare planinske prirode kroz redovite i obnove seminara, poticati sekcije za očuvanje prirode pri planinarskim društvima kao neposredne nositelje smjernica KVGN-a, surađivati ​​s povjerenstvima za očuvanje planinske prirode na međudruštvenoj razini te organizirati stručna predavanja i ekskurzije o očuvanju planinske prirode.
• Promicati svijest i znanje o važnosti očuvanja prirode u svim obrazovnim programima Planinskog saveza Slovenije ( PZS ), posebno u programima za Komisiju mladih, vodiče PZS, planinske vodiče i alpinističke instruktore.
• Surađivati ​​s Povjerenstvom za planinske putove i Povjerenstvom za brdski biciklizam na koordinaciji i odabiru planinskih staza pogodnih za dvonamjensko korištenje.
• Kontinuirano pratiti stanje i aktualnosti u planinskoj prirodi, kritički procjenjivati ​​štetne zahvate u planinskim sredinama, te pravovremeno informirati javnost stručnim stajalištima o raznim zahvatima, planovima i događajima koji negativno utječu na gorsku okolinu.
• Naglasiti dosljednu primjenu slovenskih i međunarodnih propisa u zaštiti prirode, očuvanju krajobraznih vrijednosti i cjelovitosti prostora.
• Inspirirajte posjetitelje planine jedinstvenim šarmom planinske prirode.

Tamošnja ljepota oduzima dah.

Nikad ne sumnjajte da mala, posvećena i predana grupa ljudi može promijeniti društvo. To je jedino što postoji. – Margaret Mead, američka antropologinja (1901. – 1978.)

U planinama nismo sami, samo smo gosti

Planinari su uvijek gosti u prirodi i nismo sami. Gdje god hodamo, mnoge biljne i životinjske vrste prilagodile su se svojim staništima. U složenom, ali savršeno uravnoteženom planinskom okruženju ne postoje superiorni ili inferiorni, važni ili nevažni, potrebni ili nepotrebni oblici života. Svaki oblik je jednako važan i potrebno .

Posjetitelji su uvijek besplatno dobrodošli u galeriju jedinstvene prirodne ljepote i čuda. Kao gosti ulazimo u osjetljiv planinski svijet u kojem iz podzemnih misterija izvire pitka voda, najveće bogatstvo svih ljudskih civilizacija. Budućnost ovog neprocjenjivog resursa ovisi isključivo o nama.

Kao gosti, tražimo beskrajne mogućnosti za mentalno opuštanje, osobno obogaćivanje i obnovu fizičkih sposobnosti. Ali imamo li dovoljno poštovanja i obzira prema ovom okruženju? Nažalost, mnogi posjetitelji planine nisu upoznati s takvom osjetljivošću, bezobzirnim ponašanjem, nanošenjem štete, pa čak i ugrožavanjem života drugih.

Netaknuta planinska priroda postaje sve oskudnija, a potreba za njezinim očuvanjem sve je značajnija. Tražimo posljednje ostatke divljine, ali to zaboravljamo posjećujući ih u velikom broju; doprinosimo njegovom nestanku. Sposobni smo stići posvuda. Ali također možemo svjesno odlučiti da ne idemo posvuda, ostavljajući neka osjetljiva područja, bitna za opstanak ugroženih vrsta, neometana.

Ništa u prirodi nije trajno osim stalnih promjena. Ljudi ne mogu regulirati prirodne procese koji se ponavljaju. Kada ih mijenjamo iz sebičnih razloga ili iz pogrešnog uvjerenja da njima gospodarimo, često ih neodgovorno uništavamo – na štetu prirode i sebe.

Prijetnje vodnim resursima

Slovenija je ovisna o zalihama vode iz izvora u planinama i podnožju. No, rezerve vode su ograničene, izvori ugroženi, a onečišćenje vode sve veće. Nove ceste, rastući motorni promet, masovna događanja i brojni posjetitelji planina posljednjih desetljeća donijeli su značajnije rizike za kvalitetu vode. Ono što na vrhu krene krivo, slijeva se u bezbrojne izvore u dolinama.

Zaboravljena jednostavnost i skromnost

Zbog zahtjeva posjetitelja, sve više planinarskih domova i kuća za odmor nudi usluge koje se mogu usporediti s gostionicama u dolini. To povećava štetne otpadne vode, što predstavlja veći rizik za zalihe vode u dolinama. Gdje je nestala jednostavnost, skromnost i domačnost nekih planinskih koliba? Korak u dobrom smjeru je inicijativa Gospodarske komisije za dodjelu priznanja „Ekološki prihvatljiva planinarska koliba“. Mnoge kolibe već imaju uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, ali nažalost, mnoge nemaju. Ponegdje je opasni otpad skriven u skrivenim vrtačama, šikari ili zakopan ispod pijeska.

Planinske staze dvostruke namjene

Planinske staze izgrađene volonterskim radom mnogih generacija za sigurno planinarenje sve više koriste brdski biciklisti. KVGN, Povjerenstvo za planinske putove i Povjerenstvo za brdski biciklizam zajednički su izradili kriterije za dvonamjensko korištenje planinarskih staza kako bi se izbjegli sukobi između različitih korisnika. Međutim, mnogi brdski biciklisti ne pridržavaju se ovog sporazuma. Sve češće ih susrećemo na uskim stazama i obroncima visokih planina, gdje neki neoprezno ugrožavaju sigurnost starijih posjetitelja i grupa s djecom, a duboki tragovi njihovih bicikala pokreću erozivne procese u osjetljivom prirodnom okolišu.

Planine kao natjecateljska arena

Iskorištavanje planina kao arene za masovna sportska natjecanja i obaranja rekorda donosi nepotrebna dodatna opterećenja okoliša: buku iz zvučnika tijekom događanja, pojačan promet s prometnim gužvama i kaotičnim parkiranjem, a posljedično i značajnije onečišćenje zraka u prirodnim sredinama, otpad i nebrigu u markiranju staza za razna natjecanja u planinskim i pretplaninskim krajevima.

Oni koji siju ceste žanju promet

Šetati planinama i doživljavati prirodu srcem i nogama zvuči kao odjek nekog drugog vremena. “Vozi što dalje i kao što je više moguće” postaje novi moto. Traktori i ceste služe u tu svrhu, otvarajući svijet planinske divljine skupim, ali ekološki štetnim terenskim vozilima. Njihovi vlasnici ignoriraju znakove upozorenja da su traktorski putevi samo za poljoprivredu.

Zagađenje bukom

Uzročnici ovog zagađenja su različiti: buka od povećanog turističkog prometa u zraku, posebno slikoviti letovi na malim visinama u visokim planinama (zračni taksiji), novi bučni adrenalinski sportovi kao što su terenski motocikli, ATV-ovi i motorne sanjke na prirodnim stazama , masovna bučna događanja i koncerti zabavne glazbe čak i ispred nekih planinskih koliba – nešto što se ne vidi drugdje u Alpama, uključujući limene glazbe na Triglav.

U planinama nismo sami, mi smo samo gosti Izdaje: Komisija za zaštitu planinske prirode PZS. Tekst napisali: Janez Bizjak, Marjeta Keršič Svetel, Irena Mrak. Fotografije: Marjeta Keršič Svetel, Darko Lorenčič, Darinka Gaberščik, Tanja Menegalija, Shutterstock. Dizajn: Barbara Bogataj Kokalj. Tisak: Medium doo, tisak na ekološki prihvatljivom papiru. Reprint, 5000 primjeraka, Ljubljana 2015.

Erjavčeva planinarska kuća radi cijelu godinu. Rezervirajte svoj boravak i provedite neko vrijeme u prirodnom raju Nacionalnog parka Triglav (UNESCO) u blizini Kranjske Gore na planinskom prijevoju Vršič u srcu Nacionalnog parka Triglav.

Rezervirajte svoj boravak